Crijevna mikrobiota: ključ za rješavanje alergija na hranu?

Posljednjih desetljeća, u zapadnim zemljama se sve više javljaju alergije. Pod jednom od hipoteza da se imunološki sustav zapravo jača ako ga se izloži mikroorganizmima, pojavila se želja za istraživanjem povezanosti alergija i čovjekove mikrobiote.

U našim crijevima živi velik broj bakterija. Njihov broj uvelike premašuje broj stanica koje grade ljudsko tijelo, a veći je za deset puta. To nikako nije zanemarivo i očigledno mora postojati veza između ljudskog organizma i njegovog mikrobioma.  

Formiranje crijevne mikrobiote

Crijevna mikrobiota se formira već od rođenja, a neke nedavne studije pokazuju prisutnost mikrobioma i u maternici, posteljici, pupčanoj vrpci i plodnoj vodi, kao i prisutnost mikrobiote u mekoniju (prvoj stolici nakon rođenja). Značajan utjecaj ima i način porođaja, carski rez, ali i preuranjen porođaj koji smanjuju raznolikost bakterija u crijevima. Naseljavanje i mijenjanje sadržaja crijevne mikrobiote se konstantno odvija negdje do treće godine života te ovisi o sastavu majčina mlijeka, dojenačkim formulama, ukoliko se dijete njima hrani, te odabiru i raznovrsnosti krute hrane nakon uvođenja iste. Od navedene dobi, počinje se stabilizirati te u tome periodu počinje uvelike nalikovati na crijevnu mikrobiotu odraslog čovjeka. To upućuje na to da prehrana u ranom djetinjstvu ima velik značaj na sastav crijevne mikrobiote i zdravlje odraslog čovjeka.

Kako se sastav crijevne mikrobiote može narušiti?

Sam početak života ipak nije presudan. Stil života, stres, prehrana, kao i prekomjerno korištenje antibiotika i lijekova poput inhibitora protonske pumpe (smanjuju lučenje želučane kiseline), statina (snižavaju masnoću u krvi) i antidijabetičkih lijekova utječu na mijenjanje sadržaja crijevne mikrobiote te ako navedeno nije u balansu, može doći do poremećaja u sastavu bakterija naših crijeva, što se naziva disbiozom. U konačnici vodi  ka razvoju bolesti.

Uravnotežena crijevna mikrobiota daje mnoge dobrobiti domaćinu od borbe protiv patogena, jačanja crijevnog integriteta i formiranja crijevnog epitela, reguliranja inzulinske rezistencije i imunološkog sustava pa sve do utjecaja na neurološke funkcije domaćina.

Bitna je vrsta bakterija

Svaka druga vrsta bakterija, ima drukčiji metabolizam pa time i utjecaj na imunološki odgovor. Studije su pokazale kako djeca s različitim alergijama generalno imaju manju zastupljenost bakterija koljena Bacteroidetes u usporedbi sa zdravom djecom. S druge strane, konkretno vrsta Bacteroides fragilis se u jednom istraživanju pokazala kako potiče produkciju IL-10 citokina, koji prevenira upalne procese u crijevima, te je povećala potiskujući učinak Treg stanica na alergijske reakcije.  

Više studija je pokazalo kako djeca s alergijama na određeni tip hrane imaju manju zastupljenost bakterijskog razreda Clostridia u odnosu na zdravu djecu. Pokazalo se kako razred Clostridia podiže razinu IL-22 i IL-17 citokina smanjujući propusnost epitela u crijevima, čime se sprječava da alergeni dospiju u sistemsku cirkulaciju. Kontradiktorno tome, neke studije su pokazale kako pacijenti s alergijama na hranu imaju povišene razine Clostridia, ali se radi o rodu Clostridium i Ruminococcus.

Nadalje, Lactobacillus rhamnosus GG se pokazao kako može smanjiti alergijske reakcije na mlijeko na način da utječe na produkciju proupalnih i regulatornih citokina te akumulaciju Treg stanica u crijevu.

Obratite pozornost na unos vlakana

Kao što je već rečeno, način prehrane utječe na sastav crijevne mikrobiote. Moderna zapadnjačka prehrana koja se temelji na namirnicama životinjskog porijekla, rafiniranim proizvodima i koja sadrži visok udio masnoće, a nizak unos vlakana izrazito utječe na sastav crijevne mikrobiote. Dobar omjer 'dobrih i loših' bakterija može se postići konzumacijom adekvatne količine vlakana koja su hrana bakterijama te se u konačnici metaboliziraju do kratkolančanih masnih kiselina što smanjuje rizik od alergija na hranu.

Pokazalo se kako i prehrambeni sintetski aditivi mogu djelovati imunomodulatorno i prouzrokovati alergije. Također, čini se da zagađeni zrak, osobito dušikov dioksid u zraku može djelovati na promjenu crijevne mikrobiote i time izazvati alergijske reakcije na hranu, ali točan mehanizam još nije poznat.

 

Suplementacija probioticima se pokazala kako ima pozitivno djelovanje na crijevnu propusnost, poboljšava funkciju imunološke barijere u crijevima, potiče produkciju IgA antitijela i inhibira otpuštanje proupalnih citokina regulirajući sastav crijevne mikrobiote.

 

I još jedna zanimljivost...

 

U jednom eksperimentu, fekalne bakterije iz crijeva novorođenčadi alergične na mlijeko presadili su u sterilne miševe. Miševi su razvili anafilaktički šok kao reakciju na β-laktoglobulin, dok presađivanjem fekalnih bakterija iz crijeva zdrave novorođenčadi, alergijska je reakcija izostala.

 

Ukoliko imate neki oblik alergije na hranu, razmislite o kvaliteti vlastite prehrane, a za dodatna pitanja, obratite nam se s povjerenjem!

 

Literatura:

Lee, K.H., Song, Y., Wu, W., Yu, K., Zhang, G. (2020) The gut microbiota, environmental factors and links to the development of food allergy. Clin. Mol. Allergy. 18 (5), 1-11.

Mohammadkhah,  A.I., Simpson, E.B., Patterson, S.G., Ferguson, J.F. (2018) Development of the Gut Microbiome in Children and Lifetime Implications for Obesity and Cardiometabolic Disease. Children. 5 (12), 1-20.

Plunkett, C.H.,  Nagler, C.R. (2018) The influence of the microbiome on allergic sensitization to food. J. Immunol. 198(2), 581–589.