5 razloga zbog kojih je češnjak zakon

Preparati češnjaka, poput ekstrakta, tableta, praha, ali i sama namirnica, pokazali su raznorazne utjecaje na organizam čovjeka poput antidijabetičkog, antiaterosklerotičnog, antikancerogenog i antitrombotskog učinka.

Češnjak (Allium sativum L.), namirnica stara više od 5000 godina, neizbježna u svim kuhinjama svijeta i toliko uvriježena, ima izuzetno bogat nutritivni sastav i pozitivan utjecaj na zdravlje. I stari Egipćani su znali kako češnjak podržava i jača imunitet čovjeka pa su ga davali svojim robovima koji su gradili piramide kako bi im ojačali imunitet i povećali izdržljivost.

Brojne farmakološke učinke češnjak prvenstveno duguje organosulfatnim spojevima, točnije sulfoksidima i tiosulfonatima (sumpornim spojevima), dok sadrži još mnogobrojne druge fitokemikalije i minerale koji imaju sinergijski učinak.

Preparati češnjaka, poput ekstrakta, tableta, praha, ali i sama namirnica, pokazali su raznorazne utjecaje na organizam čovjeka poput antidijabetičkog, antiaterosklerotičnog, antikancerogenog i antitrombotskog učinka.

Češnjak je moćan saveznik u održavanju zdravlja, potvrdila znanost:

  1. Pomaže kod dijabetesa
  2. Snižava kolesterol
  3. Otapa krvne ugruške
  4. Smanjuje upalne procese
  5. Ima dokazano antikarcenogeno djelovanje 

Pokusi na dijabetičkim štakorima su pokazali da češnjak ima hipoglikemijski učinak, tj. da smanjuje razinu glukoze u krvi. Također, pokazalo se da alicin iz češnjaka ima jednak učinak kao i Glibenklamid, lijek koji se koristi za liječenje Dijabetesa tipa 2.

Istraživanja su pokazala kako smanjuje razinu ukupnog kolesterola i triglicerida u hiperlipidemičnih osoba, bez utjecaja na normolipidemične osobe. Posjeduje velik antioksidacijski potencijal pa time sprječava oksidaciju LDL kolesterola što je ključni događaj u razvoju ateroskleroze. Naime, sadrži fitokemikalije koje su zaslužne za hvatanje slobodnih radikala, smanjujući time oksidativni stres. Oksidativni stres je nesrazmjer između slobodnih radikala, vrlo reaktivnih čestica koje tad prevladaju, i obrambenih spojeva što u konačnici vodi oštećenju tkiva.

Ajoen iz češnjaka se pokazao kako ima antikoagulativni učinak. Utječe na smanjenje agregacije trombocita i stvaranje tromba poticanjem fibrinolize, tj. otapa krvni ugrušak.

Ove godine je izašao sistematski pregled i meta-analiza 11 randomiziranih kontroliranih studija, većinom provedenih na ispitanicima s kroničnim nezaraznim bolestima, koja je pokazala da suplementacija češnjakom može smanjiti upalne medijatore: hsCRP protein i TNF-α. Čuveni CRP-protein je nespecifični marker upalnog procesa koji, među ostalim, jako dobro predviđa rizik kardiovaskularnih bolesti i  napredovanja ateroskleroze, dok je TNF-α vrsta citokina (signalne molekule u komunikaciji imunološkog sustava) koja pogoduje razvoju upalnih stanja, a čije je lučenje povezano s koncentracijama CRP-proteina. Upalni procesi su dapače nužni jer se na taj način tijelo bori protiv uzročnika infekcije te  se odvijaju konstantno  u tijelu. Problem nastaje kada upalni procesi prijeđu granicu normale. Tada kronična izloženost upalnim procesima može dovesti do neželjenih stanja organizma poput autoimunih bolesti, astme, dijabetesa tipa 2, ateroskleroze, reumatoidnog artritisa.

K tome svemu, češnjak ima i antikancerogeni učinak, premda točni mehanizmi još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Unos jednog režnja češnjaka dnevno može smanjiti rizik od svih obolijevanja raka, izuzev raka prostate i dojke.

Kako koristiti češnjak u kuhinji?

I na kraju jedna preporuka kako koristiti češnjak u kuhinji. Naime, alinaza, enzim iz češnjaka koji se aktivira prilikom njegovog gnječenja ili sjeckanja na male komadiće, prevodi sulfokisde u izotiocijanate koji imaju protuupalno djelovanje u organizmu i preventivno djeluju od razvoja raka. Poželjno je da dio sulfoksida prijeđe u izotiocijanate, a to se može postići samo ako pustimo da  češnjak malo odstoji (5-10 minuta) prije nego se stavi kuhati. U protivnom se inaktivira enzim čime je konverzija spojeva onemogućena.

Po više savjeta o tome kako najbolje pripremati namirnice koje redovno koristite navratite u naše savjetovalište!

 

Literatura:

Koushki, M., Amiri-Dashatan, N., Pourfarjam, Y., Doustimotlagh, A.H. (2020) Effect of garlic intake on inflammatory mediators: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials. Postgrad. Med. J. 0, 1–8.

Suleria, H.A.R., Butt, M.S., Khalid, N., Sultan, S., Raza, A., Aleem, M., Abbas, M. (2015) Garlic (Allium sativum): diet based therapy of 21st century–a review. Asian Pac. J. Trop. Dis. 5(4),  271-278.

Mateljan, G. (2018) Najzdravije namirnice svijeta, 2. izd., Zdravi grad i Mozaik knjiga, Zagreb, str. 294-301.